Rabska fjera - prvi i najveći srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj, 25.-27. srpnja

TZŽ referenca: Primorsko-goranska
Objavljeno: pon, 17.07.2023 - 13:10
Rabska fjera
Petar Lupić
Gotovo 800 povijesno odjevenih sudionika prikazuje nekadašnji život, ali i nekad nepoznat običaj u ostalim srednjovjekovnim gradovima - druženje plemića i pučana

Utemeljena na tradiciji viteških igara iz 14. stoljeća, Rabska fjera održava se svake godine u gradu Rabu od 25. do 27. srpnja na istoimenom otoku. Tijekom tri dana cijeli grad postaje srednjovjekovna pozornica na kojoj Rabljani žele predstaviti svoju bogatu i slavnu prošlost.

Pokušajmo riječima dočarati doživljaj prvog i najvećeg srednjovjekovnog ljetnog festivala u Hrvatskoj. Gotovo 800 povijesno odjevenih sudionika prikazuje život srednjeg vijeka, pa se tu mogu naći klesari, kovači, javni bilježnici, ribari, pekari, pčelari, kovači, žongleri, pjevači... dok se s obližnjeg ognjišta osjeća miris svježeg kruha, mesa i ribe. Mali obrtnički dućani i zanatske radionice upriličene su na gradskim uličicama Raba. Srednjovjekovni zidovi i kule Raba, grada s četiri zvonika, kupaju se u mističnom svjetlu baklji. Čuju se trube. Pod vodstvom živopisnih stjegonoša, kostimirana povorka rapske gospode i puka spušta se stepenicama do gradske lože na Trg svetog Kristofora. Udarci bubnjara zadaju ritam kretanja. Slijede samostreličari, princeze, suci, gradski vijećnici i plemstvo, trgovci, zanatlije, ribari, umjetnici i na kraju krvnik koji vodi lancima okovanog zarobljenika  - svi oni defiliraju pred opčinjenom publikom i predstavljaju početak druženja plemića i pučana, nekada nepoznatog običaja u ostalim srednjovjekovnim gradovima.

Rabska fjera tradicionalno se otvara svečanim podizanjem zastave, tri dana slavi se na srednjovjekovnim ulicama i trgovima, mještani nose tradicijske odore te povijesnim igrama i običajima obilježavaju oslobođenje Raba. Vrhunac slavlja predstavlja nadmetanje samostreličara grada Raba i republike San Marino. Dođite i doživite Rab i njegovu srednjovjekovnu prošlost.