Kategorija:
Objavljeno:
S ciljem razvoja riječnog kruzinga i njegova značaja za hrvatsko Podunavlje i šire, a svjesni atraktivnosti i profitabilnosti segmenta riječnog kruzinga te njegova potencijala, na inicijativu Hrvatske turističke zajednice u Glavnome uredu HTZ-a jučer je održan sastanak s ključnim dionicima ovoga perspektivnog turističkoga proizvoda. Na sastanku su uz direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomira Ivičića, nazočili i pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković te predstavnici Lučkih uprava na Dunavu i Savi, Darko Takalić, Goran Ilić, Sonja Perković, mr. sc. Božana Matoš, direktori Turističkih zajednica Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije, Petar Huljić, Antonio Sobol i Ivor Stanivuković, kao i predstavnici Centra za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP), Ivan Šuker i Goran Vojković te Siniša Horak ispred Instituta za turizam.
Na sastanku su razmotreni smjerovi suradnje i definirani planovi djelovanja te aktivnosti dionika u razvoju riječnog kruzing turizma u Hrvatskoj.
Hrvatska, kao zemlja koja teži razvoju specijaliziranih turističkih proizvoda, u ovome trenutku raspolaže s četiri luke, u Aljmašu, Batini, Iloku i Vukovaru. Kako u Vukovar pristaje glavnina brodova te time riječni kruzing čini najveći tržišni segment, Ministarstvo turizma dalo je i financijsku potporu za višenamjensku dvoranu u putničkom pristaništu Vukovar. Budući da ovome trenutku kapaciteti riječnog kruzinga na hrvatskome dijelu Dunava nisu dosegnuti u onoj mjeri u kojoj bi mogli biti (u RH pristaje 50% brodova na svojim putovanjima), nužno je ispuniti četiri ključna preduvjeta za daljnji razvoj ovoga značajnoga proizvoda: osigurati tehničke uvjete pristaništa i prateće infrastrukture, dovoljan broj turističkih proizvoda te ostvarivanje kvalitetne suradnje s brodarima i agentima uz adekvatnu prezentaciju ponude istima.
U tom smislu Hrvatska turistička zajednica, s ciljem upoznavanja partnera s potencijalom riječnog kruzinga u Republici Hrvatskoj i ponudom turističkih destinacija, već je započela s marketinškim aktivnostima te za kraj rujna, odnosno početak listopada predvidjela dva paralelna putovanja, studijsko za strane brodare te edukacijsko za domaće agente. Na ovaj način partnerima će se pružiti ključne informacije i znanja o ovome iznimno potencijalnome segmentu turizma te gospodarskim subjektima otvoriti mogućnosti poslovne suradnje. Na sastanku je zaključeno kako u ovome trenutku postoji mnoštvo kvalitetnih turističkih proizvoda koji bi bili motivom dolaska i pristajanja, ali i da je nužno realizirati projekt izgradnje pristaništa na Vučedolu, kojim će se osigurati nesmetano pristajanje brodova ispred muzeja Vučedolske kulture za koje je utvrđeno kako će i Ministarstvo turizma podržati razvoj turističke infrastrukture.
Jednako tako, CRUP je izvijestio o mogućnostima realizacije aplikacije e-Port koja koristi podatke RIS-a (riječni i navigacijski servisi) kako bi lučkim upravama olakšala praćenje brodova, putnika i tereta.
Na sastanku je postignut konsenzus oko zajedničkih ciljeva te je stvoreno plodno tlo za poticanje i razvijanje riječnog kruzinga, kao i jačanje postojećih te razvijanje novih suradnji. Jednako tako, istaknuto je kako će upravo dovršena Studija potencijala i razvoja riječnog kruzinga na Dunavu, čiji je nositelj Lučka uprava Vukovar, definirati potencijal razvoja ovog segmenta turizma, postaviti ciljeve, identificirati probleme i mogućnosti, analizirati postojeću situaciju i okruženje, te razmotriti moguće scenarije za pozitivne ishode projekta razvoja riječnog kruzinga. Kao dva ključna zaključka važna za uspjeh riječnog kruzinga navedena je jaka suradnja svih dionika te promocija koja bi bila usmjerena na ovaj proizvod u ciljanim regijama.
Zanimljivo je napomenuti kako sve do sada provedene analize pokazuju kako su u riječnim krstarenjima u Hrvatskoj najzastupljeniji Amerikanci (83%), slijede Britanci (6%), Kanađani (5%) te pripadnici ostalih nacionalnosti, dok je prosječna dob putnika 67 godina. U Hrvatskoj su u ponudu krstarenja na Dunavu u najvećoj mjeri uključeni Vukovar i Ilok, a oba grada zadnjih godina bilježe izrazit porast broja pristajanja, kao i porast broja putnika na brodovima. Tako je u putničkom pristaništu Vukovar u 2014. godini ostvareno 241 pristajanje, što označava porast od 200% u odnosu na 2004. godinu, dok je u putničkom pristaništu Ilok u 2014. godini ostvareno 20 pristajanja, što je također 200% više u odnosu na 2004. godinu.
Na razini Europe, u 2013. godini na riječnim krstarenjima sudjelovalo je 950 000 putnika, što predstavlja rast od 12% u odnosu na prethodnu godinu, a putnici su većinom Nijemci, prosječne dobi od otprilike 60 godina. Europa je inače vodeća regija svijeta u segmentu riječnoga turizma, kojom danas prometuje 260 brodova krstaša, prosječnih dimenzija 108 m dužine / 11,2 m širine i prosječnog kapaciteta od 143 putnika, a najposjećenije rijeke su Rajna, Majna, Dunav te kanali.
Na samom kraju sastanka svi sudionici složili su se kako je riječni kruzing proizvod visoke tržišne vrijednosti te je izvanredan projekt velikog potencijala s velikom dodanom vrijednošću koji može dati opipljive koristi za velik broj ljudi.
